|
Zakon o zaštiti od klevete Federacije BiH ove godine obilježava jubilej: deset godina od stupanja na snagu i početka primjene. Uobičajeno je mišljenje da je stupanje na snagu ovog zakona bilo i ostalo u funkciji demokratizacije i podizanja svijesti građana i medija o odgovornosti za javno izgovorenu riječ. Njegova primjena je u posljednjih deset godina izbacila na površinu izvjesne nekonzistentnosti u samom zakonu, kao što se pokazalo da postoji neujednačena praksa između entiteta i da je problematično sudsko odmjeravanje štete u sporovima koji se vode po ovom zakonu. O izabranim aspektima Zakona o zaštiti od klevete u analizi saradnice CJP Amele Kadrić. Analizu možete preuzeti ovdje. Centar za javno pravo pažljivo prati postupke koji se vode pred Ustavnim sudom BiH. Jedan od strateški važnijih odluka na koju čekamo tiče se ustavnosti Zakona o katastru RSa. O značaju ove odluke i perspektivama koje otvara problematični zakon Sveske za javno pravo u broju 7 donose analizu Ene Gotovuše. Ovdje su na pregledan i razumljiv način prikazana pravno problematična mjesta i dat je detaljan pregled u lako razumljivom objašnjenju svih spornih mjesta. Analizu možete preuzeti ovdje. Područje kulture i status ustanova koje se bave kulturom u dejtonskom modelu BiH su došli u težak položaj. Budući da je ova oblast svojim težištem postala nadležnost nižih federalnih jedinica, država je u osnovi ostala bez zakonodavne nadležnosti za područja kulture, a time je cijela oblast ostala bez niza krovnih zakona. O pravnim aspektima decentralizirane kulture postdejtonske BiH i problemima koji je prate piše saradnica FCJP Amra Ohranović. Analiza donosi pregled pravnih rješenja na svim nivoima bosanskohercegovačkog federalizma i upućuje na rješenja koja integracijom regulatornih kompetencija države u oblasti kulture otvaraju mehanizme za amortizaciju konflikta koji se produciraju u socijalnim ritualima politički, vjerski, etnički i ideološki zasnovanih zajednica. Analizu možete preuzeti ovdje. Ukidanjem društvenog vlasništva u Republici Hrvatskoj nekretnine koje su upisane kao društveno vlasništvo su bez naznake korisnika prema članu 362 stav 3 hrvatskog Zakona o vlasništvu automatski postale vlasništvo države. Pri tom su jedinice lokalne samouprave ostale bez vlasničkih prava na ovoj imovini. U analizi FCJP se razmatra pitanje da li je ovakvo rješenje zakonito, budući da hrvatski Ustav lokalnoj samoupravi jamči vlasnička prava i prava na samoupravu koja podrazumijevaju i imovinu u obliku prava na nekretninama. Autori analize, Tamara Mirković-Matulović i Miomir Matulović, polaze od sistematske uvezanosti Zakona o vlasništvu sa Ustavom i zahtijevaju da se odredba člana 362 III ovog Zakona tumači u uskoj stvarnoj ovisnosti sa odgovarajućim odredbama Ustava RH i završnim odredbama hrvatskog Zakona o vlasništvu, kako jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj ne bi ostale bez nekretnina koje su godinama koristile. Analizu možete preuzeti ovdje. Teritorijalno ustrojstvo Republike Hrvatske, administrativne podjele njezina teritorija na općine, gradove i županije se od uvođenja novog sustava lokalne samouprave 1992. godine do danas mijenjalo. Cijelo to razdoblje je obilježeno izvjesnim konstantama. U prvom redu je uočljivo daljnje i ničim opravdano administrativno usitnjavanje lokalnih jedinica, određivanje njihova područja bez pribavljanja mišljenja stanovništva, ali i bez elementarne gospodarske i financijske osnove, te ozbiljan zazor od sustavne decentralizacije koja bi trebala dodatne ovlasti, poslove i naravno dodatna sredstava, prenijeti gradovima kao gravitacijskim i ekonomskim centrima širih regija. Uz nekoliko dobro zamišljenih smjerova reforme i vrlo kvalitetno koncipiranih i argumentima potkrijepljenih studija, u kontekstu područne reforme i dalje se nisu dogodili nikakvi pomaci. Pitanje je do kada je ovakvo stanje moguće održavati? Analiza FCJP donosi pregled problema i perspektiva područnog ustrojstva u Republici Hrvatskoj, autorica je saradnica FCJP, koordinator poslova za Udrugu gradova u RH, Nives Kopajtich - Škrlec. Analizu možete preuzeti ovdje. Predsjednik FCJP, Edin Šarčević za Svjetlo riječi, časopis Franjevačke provincije Bosna Srebrena, govori u aktuelnom broju (ožujak 2012) o ustavnim promjenama kao procesu civiliziranja bosanskohercegovačke državne vlasti, o ofanzivnom pravu na samoopredjeljenje, o bosanskohercegovačkom federalizmu, o odnosu građanskog i nacionalnog. Intervju rezimira pitanje nosioca državnog suvereniteta, velikodržavnih elemenata i uvođenje u ustavne rasprave zahtjeva o trećem entitetu. Intervju možete preuzeti ovdje.
|
|
|
