Example Category

Neustavnost Odluke o vršenju provjere tačnosti i istinitosti podataka prilikom prijave prebivališta na teritoriji Republike Srpske (Odluka Ustavnog suda BiH broj U 10/14)

U prikazu odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine U 10/14, saradnica CJP, Ena Gotovuša, problematizira kriterije kojima se rukovodi Ustavni sud pri ocjeni ustavnosti podzakonskih akata. Analizu možete preuzeti ovdje.

Tajnost komunikacija i zaštita bezbednosti Republike - povodom jedne odluke Ustavnog suda Srbije

U analizi ocjene ustavnosti srbijanskog Zakona o Bezbednosno informativnoj agenciji autorica Nataša Rajić upućuje na razloge zbog kojih je dvanaestogodišnji postupak pred Ustavnim sudom Srbije okončan odlukom koja, ne baš konsekventno, proglašava neustavnim tri člana ovog zakona. Osim što se radilo o „nezgodnom“ predmetu, autorica pokazuje da je sud odlučivao bojažljivo i da je nekonsekventno primjenjivao ustavno pravo na provjeru ustavnosti spornih odredbi. Analiza se može preuzeti ovdje.

Uredbe Vlade FBiH u periodu 2011-2014.

Donesenim uredbama Vlada Federacije Bosne i Hercegovine je bliže uređivala odnose za sprovođenje zakona, osnivanja stručnih i drugih službi. Pregled svih uredbi možete preuzeti ovdje.

Analiza člana 19 Zakona o radu FBiH u odnosu na Direktivu Vijeća Europske unije 1999/70/EC o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme

U analizi Jasmina Muratagića se pokazuje zbog čega Zakon o radu FBiH nije usklađen sa Direktivom 1999/70/EC. Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina je deklarativno preuzela obavezu da svoje zakonodavstvo uskladi sa pravnim poretkom EU. Zakonom o radu FBiH mora se predvidjeti okvir za ostvarivanje principa i postizanje ciljeva predviđenih Direktivom. Iako je na prvi pogled zakonodavac FBiH uskladio svoje propise sa Direktivom 1999/70/EC i Okvirnim sporazumom,  analiza člana 1 Zakona o radu FBiH pokazuje da zakonodavac FBiH nije uspostavio pravni okvir koji bi onemogućio praksu zloupotrebe ugovora o radu na određeno vrijeme. Analiza se može preuzeti ovdje.

Zastarijevanje potraživanja naknade štete prouzrokovane krivičnim djelom zločina

Sudovi su u Bosni i Hercegovini posljednjih godina suočeni sa velikim brojem tužbi protiv Republike Srpske i Federacije BiH. Tužbe se podnose za dosuđivanje odštete zbog ratnih zločina počinjenih u BiH (tzv. logoraši) i usmjereni su na isplatu naknade nematerijalne štete zbog neosnovanog lišenja slobode i držanja u zarobljeništvu, kao i drugih zločina, a oni su bili žrtve. Odštetni postupci nanovo su aktuelizirali primjenu odredbi člana 377 ZOO i više nego ikada do sada obnovili su pravne dileme o zakonskoj odredbi i njenoj primjeni. Vrhovni sud Republike Srpske i Vrhovni sud FBiH različito su riješili primjenu ovog propisa, uspostavljajući na taj način neujednačenu sudsku praksu na teritoriji Bosne i Hercegovine. Posljedica je pravna nesigurnost i neravnopravnost građana pred zakonom. Ustavni sud BiH je, mijenjajući svoju dosadašnju praksu, odlukom iz 2013. godine odbio kao neosnovanu apelaciju protiv presuda Vrhovnog suda RS-a potvrđujući odluke redovnih sudova kojima je odbijen apelantov zahtjev za naknadu štete. Razlog je zastara potraživanja, zbog toga što apelant u postupku pred redovnim sudovima nije prezentirao pravosnažnu krivičnu presudu, na šta je, radi primjene dužeg zastarnog roka, bio obavezan u skladu sa pravilom o teretu dokazivanja iz člana 123 ZPP-a. Stav je Ustavnog suda da se u konkretnom slučaju radi o apelantovom propustu da svoje ponašanje prilagodi važećim propisima i da u rokovima utvrđenim ZOO podnese zahtjev za naknadu štete.

U analizi sudije Vrhovnog suda FBiH Gorana Nezirovića prikazan je problem i iznešeni su razlozi koji bi morali opredijeliti sudove da primjenjuju druge standarde u računanju rokova zastare. Analiza se može preuzeti ovdje.

Stručna mišljenja o članu 112 Zakona o prostornom uređenju Unsko-sanskog kantona 

Zakon o prostornom uređenju i građenju Unsko-sanskog kantona primjenjuje se u verziji prečišćenog teksta od 5. jula 2013. godine. Najkraći propis ovog zakona je član 112: ”Stranka u postupku  izdavanja odobrenja za građenje je investitor”. U područjima za koja su donešeni regulacioni planovi nadležne opštinske službe i kantonalno Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bihać u konkretnim upravnim stvarima samo investitoru priznaju status stranke. Zainteresirana lica koja se pokušavaju, radi zaštite vlastitih prava ili nteresa, uključiti u postupak kao uzgredna stranka (zainteresirano lice) ostaju bez uspjeha. Opštinske službe i kantonalno Ministarstvo odbijaju ovakve zahtjeve tvrdeći da je samo investitor stranka u postupku i da je relevantan propis, član 112 kantonalnog Zakona o građenju lex specialis u odnosu na federalni Zakon o upravnom postupku, tako da se aktivna legitimacija osigurava samo investitorima. Budući da se ovakvom praksom bez pravne zaštite ostavlja neodređen krug lica postavlja se pitanje da li je ovakvo tumačenje i primjena člana 112 zakonito, odnosno, da li je sam propis ustavan.

Centar za javno pravo donosi dva stručna mišljenja o opisanom problemu i njihovim objavljivanjem skreće pažnju na praksu organa uprave Unsko-sanskog kantona koja nije u skladu sa opštim upravnim postupkom. Istovremeno obje ekspertize pokazuju da je član 112 u suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine. Stručna mišljenja su napisana na osnovu dva rješenja, jednog Opštinske službe za prostorno uređenje, građenje i stambene poslove Opštine Sanski Most i drugog, Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline Bihać, koje je donešeno u žalbenom postupku. Prva ekspertiza se može preuzeti ovdje, a druga ekspertiza ovdje.

Prisilno zadržavanje i prisilni smještaj osoba sa duševnim smetnjama u zdravstvene ustanove - medicinski i pravni aspekti

Prisilna hospitalizacija osoba sa duševnim smetnjama je složeno medicinsko i pravno pitanje koje otvara niz etičkih dilema. Društvo ima legitimno pravo da se zaštiti od osoba koje ugrožavaju društveni poredak, uključujući i one koje to čine usljed bolesti. Stoga se prisilna hospitalizacija osoba sa duševnim smetnjama smatra dopuštenom i prihvatljivom metodom društvene zaštite i nadzora nad tim osobama. S obzirom da se na ovaj način značajno ograničavaju neka osnovna ljudska prava, neophodno je osigurati da se postupak za prisilnu hospitalizaciju odvija na zakonit način. Autori u ovom radu ističu najvažnije medicinske i pravne aspekte prisilne hospitalizacije, ukazuju na nedorečenosti u važećim propisima koje dovode do određenih dilema u praksi, te daju prijedloge de lege ferenda. Analiza se može preuzeti ovdje.

Ocjenjivanje sudija u BiH

Rad Sane Čengić donosi detaljan prikaz sistema ocjenjivanja sudija u Bosni i Hercegovini. Centralna tema je analiza kriterija za ocjenjivanje, a rezultat je prijedlog za detaljniju preradu kriterija, kako bi se dobio korektan uvid u stvarne učinke svakog sudije. Rad se može preuzeti ovdje.

Izborni sporovi - odnos Upravnog i Ustavnog suda Srbije

Rješavanje izbornih sporova u pravnom sistemu Republike Srbije povjereno je visokim pravosudnim institucijama: Upravnom i Ustavnom sudu. Uopšte uzevši odnos Upravnog i Ustavnog suda, radi se o paralelnim nadležnostima. Ustavni sud se ne pojavljuje kao ’’nadređen’’ u odnosu na Upravni sud. Međutim, odlučivanje Ustavnog suda po ustavnim žalbama stvara drugačiju perspektivu odnosa dva suda i dovodi Ustavni sud u poziciju da preispituje stavove Upravnog suda u postupku povodom zaštite izbornog prava, kao Ustavom garantovanog prava. Osnovni nedostaci koji se prepoznaju u ovako utvrđenom institucionalnom okviru odnose se na nedovoljnu preciznost pravila po kojima nadležni organi postupaju, uz nedovoljno poštovanje principa audiatur et altera pars i nedostatak javnosti u rješavanju sporova. To se, prije svega, odnosi na odsustvo javne rasprave u postupku pred Upravnim sudom. O problemu i njegovim dimenzijama u analizi Maje Nastić koja se može preuzeti ovdje.

Pravna zaštita građana od prekograničnog onečišćenja zraka

U analizi Lane Ofak i Paule Jelčić otvara se zanimljivo pravno pitanje odgovornosti za onečišćenje zraka u situaciji koja pogađa više država. Povod je onečišćenje zraka u Slavonskom brodu do kojeg je došlo radom rafinerije nafte u Bosanskom Brodu. Pitanje je, postoji li pravna zaštita građana od prekoračenog onečišćenja zraka kada se izvor onečišćenja nalazi u drugoj državi. Rad daje pregled mogućnosti pravne zaštite koja stoji na raspolaganju građanima u situacijama prekograničnog onečišćenja zraka. Takve mogućnosti proizlaze iz prava Europske unije i tri međunarodne konvencije koje se primjenjuju na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Rad se može preuzeti ovdje.

Azil u Republici Hrvatskoj godinu dana nakon ulaska u Europsku uniju

U analizi Jasne Barberić sažet je i dat okvirni pregled trenutne situacije u području sustava azila u Hrvatskoj. Analiza dolazi godinu dana nakon pristupa Hrvatske EU, deset godina od stupanja na snagu hrvatskog Zakona o azilu i ona donosi presjek aktivnosti vlade RH kao i prikaz problema koji postoje u praksi integracije stranaca u hrvatsko društvo. Analiza se može preuzeti ovdje

Pravna zaštita od nezakonitog postupanja u djelatnosti obrane od poplava u Republici Hrvatskoj

U radu Antuna Žagara je prikazana pravna zaštita od postupanja u području obrane od poplava u Republici Hrvatskoj kroz odgovornost za štetu prema pravilima odštetnog prava i upravnopravnu zaštitu od postupanja pružatelja javnih usluga. Autor najprije opisuje djelatnost obrane od poplava, a potom prikazuje pravna pravila koja su izvor prava na zaštitu od nezakonitog i nepravilnog obavljanja djelatnosti. Analiza pravnih pravila se koncentrira na pretpostavke za postojanje i ostvarenje prava na zaštitu i na neujednačena pitanja u pravnoj praksi. Na osnovu interpretacije općih načela upravnog prava dolazi se do teze o opsegu zaštite na koji korisnici imaju pravo. Autor pokazuje da zbog neujednačene i siromašne pravne prakse i niske razine svijesti o pravu na zaštitu ova tema dobija na važnosti jer su posljednje poplave na najgori način pokazale koliko je ovo pitanje aktualno. Rad se može preuzeti ovdje.

O nekim otvorenim pitanjima primjene hrvatskog Zakona o ustanovama

O kvaliteti obavljanja djelatnosti javnih ustanova u velikoj mjeri ovisi kvaliteta života stanovnika pojedine zemlje. Dijelovi javnog sektora s najviše zaposlenih (obrazovanje svih stupnjeva i zdravstvo) organizirani su kroz javne ustanove. Tako se javne ustanove javljaju i kao jedan od najvažnijih poslodavaca, ali i kao veliki potrošači javnog novca. Njihovo racionalno poslovanje indirektno utječe na financijsko opterećenje građana i gospodarstva. Zakon o ustanovama je jedan od dugovječnijih i najstabilnijih sistemskih zakona u Hrvatskoj. Njegovu dosadašnju primjenu prati više interpretacijskih poteškoća. U analizi saradnika CJP dr. Rajka Alena prikazuju se poteškoće u pogledu proporcije ovlasti i odgovornosti direktora ustanova, u pogledu postojanja obaveze popunjavanja funkcije direktora, pravne prirode radnog odnosa, uzajamnog odnosa hrvatskog Zakona o ustanovama i Zakona o pravu na pristup informacijama. Autor ukazuje na otvorena pitanja i nudi odgovore na neka od njih. Rad se može preuzeti ovdje.

Prijedlog za izmjenu i dopunu Zakona o Vladi Federacije BiH

CJP je na vlastitu inicijativu izradio obrazložen prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Vladi Federacije BiH. Motiv za ovaj prijedlog je permanentna kriza u kojoj se od svoga izbora nalazio aktuelni saziv Vlade FBiH. Nacrt sa detaljnim obrazloženjem se može preuzeti ovdje.

Kako funkcioniše institucija ombudsmana u Bosni i Hercegovini

Trenutno je u parlamentarnoj proceduri Zakon o dopunama Zakona o ombudsmanu Bosne i Hercegovine. Ovom dopunom zakona se proširuje nadležnost ombudsmana i uvodi Odjel za prevenciju i zaštitu od torture i drugih okrutnih, neljudskih ili ponižavajućih kazni i postupaka u BiH. CJP je svojim analizama ranije skretao pažnju na nestručan rad ombusmana i na izbjegavanje da se koristi izričitim zakonskim ovlaštenjima u upravnom postupku (usp. A. Ohranović, Ombudsmen za ljudska prava u izvještaju za 2012. godinu, Sveske za javno pravo broj 13). Analizom saradnice FCJP, Enese Mrkaljević, ponovo skrećemo pažnju na ozbiljne strukturne slabosti u koncepciji bosanskohercegovačkog ombudsmana: nestručan rad, izbjegavanje političkih konflikta, zaostajanje za standardima koji su postignuti na međunarodnom planu, kao i nesposobnost da se iskoriste postojeća ovlaštenja u punom kapacitetu neće biti otklonjene posljednjom zakonskom novelom. Ukratko, institucija ombudsmana u sadašnjoj formi predstavlja nepotreban nakit bosanskohercegovačkoj institucionalnoj pretrpanosti, smislena je potpuno nova koncepcija sa preciznim ovlaštenjima i kaznenim mehanizmima. Analizu možete preuzeti ovdje.

Odgovornost države za štetu uzrokovanu pogrešnom presudom - praksa Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u svjetlu prakse Suda Evropske unije

Odgovornost države za štetu nastalu usljed pogreške suda u BiH je utemeljena na čl. 172 ZOO-a FBiH i čl. 172 ZOO RS-a, koji uređuju odgovornost pravne osobe za štetu koju prouzrokuju njeni organi. Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine je u dvije vremenski bliske odluke utvrdio kriterije koji moraju biti ispunjeni kako bi se uspostavila državna odgovornost za štetu koja nastaje kada sud pogrešno primijeni materijalno pravo. Sud je utvrđujući kriterije koristio komparativnu analizu prakse Suda Evropske unije. Presudu su za CJP prikazali Zlatan Meškić i Maja Čolaković i može se preuzeti ovdje.

Lišenje života iz samilosti u Krivičnom zakoniku Srbije – odredba koja nije dobila svoje otelotvorenje u sudskoj praksi

U analizi naše saradnice iz Beograda, Dragane Kolarić, tematiziran je problem eutanazije i njene inkriminacije u Krivičnom zakonu Srbije. Ona ukazuje na nedorečenosti krivičnopravnih rješenja i upućuje na želju da zakonodavac naglasi razliku između običnog ubistva i lišenja života iz samilosti. Niko nema prava da uzme tuđi život ma koliko on „nekvalitetan“ bio, ali ako se to učini zbog teškog zdravstvenog stanja i na ozbiljan i izričit zahtev samog nosioca prava na život, krivica je manja. U analizi se zastupa teza da inkriminacija eutanazije kao privilegovanog ubistva treba da postoji u krivičnom zakonodavstvu i ukazuje se na uporednopravna rješenja koja mogu biti instruktivna u cijeloj regiji kod reguliranja pitanja eutanazije. Rad se može preuzeti ovdje.

Novčana kazna u srpskom krivičnom pravu

U radu Ivana Đokića se sistem novčane kazne u srpskom krivičnom pravu razmatra s obzirom na model dani/novčana kazna. On utvrđuje da taj sistem sudska praksa uopšte ne koristi, iako mu Krivični zakon Srbije daje prednost. Uz oslonac na uporedna rješenja autor predlaže napuštanje ovog modela dok se ne steknu uslovi za jednostavno utvrđivanje elemenata na osnovu kojih funkcionira sistem dani-novčana kazna. Rad se može preuzeti ovdje.

Ugovori o socijalnom osiguranju između država sljednica bivše SFR Jugoslavije i stjecanje mirovine zbrajanjem staža iz više država sljednica

Migracije u svrhu zapošljavanja u sklopu bivše federalne države imale su za posljedicu da je nemali broj osoba radio i bio osiguran u tri ili više njezinih bivših republika i pokrajina. To je izazvalo problem zbrajanja staža osiguranja iz trećih država zbog sadržaja i prirode dvostranih ugovora o socijalnom osiguranju sklopljenih između država sljednica nastalih iza bivše SFRJ. O problemu i njegovom rješenju u analizi sardanika CJP iz Zagreba, Mihovila Rismonda. Analiza se može preuzeti ovdje.

Osvrt na zakonodavni postupak u Republici Srbiji i predlozi za njegovo unapređenje

Igor Gvozdić u osvrtu na zakonodavni postupak u Republici Srbiji pokazuje da se zakonodavne procedure u Srbiji ne razlikuju značajno od uobičajenih tekovina evropskog parlamentarizma. Njegova analiza ipak utvrđuje da postoje nedostaci koji se mogu i moraju otkloniti. O prostoru za poboljšanje u radu koji se može preuzeti ovdje.

Doprinos Visokog saveta sudstva (ne)zavisnosti pravosuđa u Republici Srbiji

Saradnik CJP iz Beograda, Đorđe Marković, pokazuje da je trenutno stanje u srbijanskom pravosuđu poražavajuće i utvrđuje da je za takvo stanje odgovoran Visoki savet sudstva. Osnovni razlog za negativnu ocjenu pravosuđa je njegovo potčinjavanje izvršnoj vlasti i “potpuno gašenje” pravosudne nezavisnosti. O elementima ovog stanja i ulozi Ustavnog suda Srbije detaljno u analizi koja se može preuzeti ovdje.

Novo maloljetničko zakonodavstvo Bosne i Hercegovine

U analizi saradnice CJP Rialde Ćorović maloljetničko krivično zakonodavstvo se promatra iz perspektive restorativne pravde. Autorica polazi od stava da je restorativna pravda najznačajniji element savremenih krivičnopravnih dostignuća i provjerava u kojoj je mjeri krivično zakonodavstvo BiH, u području maloljetničke delikvencije, usklađeno sa zahtjevima restorativne pravde. Ona skroman rezultat usklađivanja objašnjava tradicionalnim mehanizmima koje poznaje naše maloljetničko krivično pravo i upozorava nedostatkom teorijske reakcije, odnosno nepoznavanjem same suštine koncepta restorativne pravde. Rad se može preuzeti ovdje.

Zakon o političkim strankama pred Ustavnim sudom Srbije

Pravo na političko udruživanje predstavlja jedno od osnovnih prava, koje nije apsolutno, što znači da njegova zaštita može naići na opravdana ograničenja, pobrojana u ustavnom aktu. Stoga, potrebno je analizirati argumente koji se nalaze pred Ustavnim sudom Srbije. Ovaj rad posvećen je ispitivanju tih argumenata, odnosno analiziranju da li je, iz materijala dostupnog javnosti, osnovano pretpostaviti da je osporenim normama Zakona o političkim strankama Srbije sloboda udruživanja ograničena preko mjere koja je dopuštena ustavnim propisom. Analiza se može preuzeti ovdje.

Pravni režim javnih okupljanja u Republici Srbiji

Javno okupljanje građana je eminentno javnopravna tema. U Republici Srbiji postoji uočljiva diskrepanca između ustavnih i zakonskih odredbi o javnom okupljanju. Analiza saradnika CJP iz Beograda, Sretena Jugovića, ukazuje na pravni i praktični značaj uočenih razlika i argumentira u prilog osavremenjivanja odredbi o razvrstavanju i prijavljivanju skupova prema njihovim tipovima. Autor zastupa tezu da je najbitnije objediniti trenutno prisutna dva posebna režima (privremene i trajne) zabrane skupova u jedan jedinstven režim. Rad se može preuzeti ovdje.

Nacrt Zakona o sudovima BiH - pravno mišljenje CJP

Ministarstvo pravde BiH je u 2013. godini finaliziralo Nacrt Zakona o sudovima BiH. Nacrt je u aprilu 2013. bio postavljen na web stranicu Ministarstva i na taj način je predstavljen radi eventualnog učešća stručne javnosti u procesu javnih konsultacija. Nacrt zakona zavređuje pažnju iz više razloga. Prije svega, radi se o izuzetno važnom zakonskom tekstu kojim se definišu nadležnost, organizacija, struktura, finansiranje te način rada dva jedina redovna suda na državnom nivou. To su Sud BiH i Viši sud BiH - kako je budući novi sud nazvan u Nacrtu. Njegovo osnivanje je odgovor na jasno izražene potrebe za reformom u oblasti organizacije sudstva u BiH. Zbog same činjenice da se uspostavlja još jedan redovni sud na državnom nivou, Nacrt se mora posmatrati kao prvi korak ka kreiranju budućeg Vrhovnog suda BiH. Međutim, osim što se Nacrtom ne daje takav značaj novome sudu, njegove pojedinačne odredbe su u mnogome problematične i sa aspekta postignutih rezultata reforme pravosuđa u BiH. One zapravo mogu predstavljati korak nazad u njenom punom ostvarenju. Ekspertiza Centra za javno pravo upravo ukazuje na problematična mjesta Nacrta i daje konkretne preporuke za poboljšano reguliranje materije povezane sa još jednom sudskom instancom na državnom nivou. Ekspertiza se može preuzeti ovdje.

Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH: nacrt, izmjene i dopune (ZOSPI BiH)

Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH donesen je 2000. godine. BiH je prva država u regionu koja je donijela  ovaj zakon. Prvobitni tekst ZOSPI je sadržavao niz manjkavosti koje su rezultirale problemima u primjeni. Izmjene i dopune ZOSPI koje su uslijedile 2006, 2009. i 2011. godine nisu uspjele otkloniti probleme uočene u praksi i omogućiti građanima da ostvare svoje pravo na slobodan pristup informacijama. U maju 2013. godine Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH je inicirala izmjene i dopune ZOSPI koje su rezultirale Nacrtom Ministarstva pravde BiH. Nacrt koji je predviđao ukidanje standarda „test javnog interesa“ našao se na meti kritika nevladinog sektora i novinara, te je ubrzo povučen iz zakonodavne procedure. U januaru 2014. godine na snagu su stupile izmjene i dopune ZOSPI jednoglasno usvojene u Parlamentarnoj skupštini BiH. U radu saradnice CJP, Ene Gotovuša, dat je hronološki prikaz izmjena i dopuna ZOSPI, ukazano na sporna rješenja i pomake pri ostvarivanju prava na pristup informacijama na državnom nivou. Analiza se može preuzeti ovdje.

Nacrt prijedloga Zakona o državljanstvu Republike Srpske i njegova usklađenost s Ustavom BiH i Zakonom o državljanstvu Bosne i Hercegovine

Vlada Republike Srpske je na sjednici od 13. februara 2014. utvrdila nacrt entitetskog zakona o državljanstvu. U analizi Frane Staničića ovaj nacrt uspoređen je s važećim Zakonom o državljanstvu BiH. Utvrđeno je da nacrt entitetskog zakona o državljanstvu sadrži određena odstupanja od Zakona o državljanstvu BiH. Neka od tih odstupanja su, vjerojatno, posljedica terminoloških razlika, ali su neka posljedica jasnog i svjesnog odstupanja od Zakona o državljanstvu BiH. Budući da je Zakonom o državljanstvu BiH u čl. 1 st. 2 propisano da zakon koji uređuju materiju entitetskog državljanstva mora biti u skladu s njegovim odredbama, jasno je da sve neusklađene norme moraju biti uklonjene. Posebno se ističe direktna suprotnost odredbe 4 Zakona o državljanstvu RS-a sa čl. II t. 4 Ustava BiH. Stančić pozitivno ocjenjuje određene nesuglasnosti sa Zakonom o državljanstvu BiH jer smatra da ih treba razmotriti u svjetlu izmjena Zakona o državljanstvu BiH. Ovo se posebno odnosi na mogućnost poništavanja rješenja o otpustu iz državljanstva kada osoba koja je izgubila državljanstvo BiH otpustom ne stekne strano državljanstvo. Zakonu o državljanstvu RS-a nedostaju odredbe o sustavu nadzora nad primjenom toga zakona, pa bi se tekst zakona morao dopuniti u tom smislu. Cijela analiza se može preuzeti ovdje.

Pozicija pacijenata u Republici Srbiji: javnopravni mehanizmi i njihova zaštita

Pozitivni propisi u Republici Srbiji prepoznaju poziciju pacijenta, uređuju je u rangu zakona, ali nedovoljno dobro je shvataju i brane. U analizi saradnice CJP iz Beograda Hajrije Mujović-Zornić ističe se da niz propisa uređuje materiju zdravstvene zaštite većinom sa stanovišta proceduralnih pitanja dok suštinska pitanja pozicije pacijenta i njegovih ličnih prava stoji u drugom planu i često nije dovedena do kraja. O javnopravnim aspektima ovog problema u analizi koja se može preuzeti ovdje.

Položaj pacijenata u Republici Hrvatskoj: legislativa i praksa

U analizi položaja korisnika zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj Đule Rušinović-Sunara pokazuje se da su pacijenti u približno sličnom statusu kao i u zemljama iz regiona i zemljama članicama Europske unije. Autorica smatra da je položaj pacijenata ovisan o općim društvenim teškoćama, a Republika Hrvatska ni po tome ne odskače niti u regiji niti u ukupnoj Europi. U pogledu općih karakteristika položaja hrvatskih pacijenata u analizi se ističe slab položaj u društvu, slab utjecaj na sustav zdravstva, slaba zaštita ljudskih i osiguraničkih prava i sve lošija dostupnost zdravstvenih usluga sa sve lošijim perspektivama. Analiza se može preuzeti ovdje.

Finansiranje zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja

U analizi Zilhe Adamej predstavlja se sistem finansiranja zdravstvene zaštite iz obaveznog zdravstvenog osiguranja u F BiH. Ovaj sistem je decentraliziran i baziran je na autonomiji kantona. Autorica pokazuje da on u ostvarivanju i alokaciji sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja proizvodi značajne razlike, kako u obimu prava osiguranih lica na zdravstvenu zaštitu tako i u pogledu dostupnosti zdravstvene zaštite. Položaj pacijanata je u tom ustrojstvu sve prije nego jednak ili ujednačen. Razlike u ostvarivanju sredstava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja po kantonima su uzrokovane razlikama u obuhvatu stanovništva zdravstvenim osiguranjem, neujednačenim stopama i osnovicama za obračun doprinosa, broju zaposlenih, visini plaća. Analiza se može preuzeti ovdje.

Nadležna tijela i postupci u Hrvatskoj kao državi izvršenja kod provedbe europskoga uhidbenog naloga (marginalije uz dva recentna slučaja)

Vijeće Europske unije donijelo je 13. lipnja 2002. Okvirnu odluku o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica. Republika Hrvatska implementirala ju je 2010. godine Zakonom o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije. U analizi Miljenka Giunia predstavljaju se odredbe toga zakona kao i tijela (organi) koji sudjeluju u postupku. Sve je povezano sa dva slučaja koji su početkom 2014. godine zaintrigirali hrvatsku stručnu i političku javnost. Problematizira se tumačenje Okvirne odluke domaćeg zakona u vezi s razlozima odbijanja provedbe uhidbenog naloga, i to razlozima koji su isticani u dvama razmatranim postupcima. Analizira se odluka Ustavnog suda donesena u jednom od tih slučajeva, a u vezi s mogućom povredom ljudskih prava i temeljnih sloboda. Autor zaključuje da je bilo osnove za drugačiju odluku. Analizira se pozicija Državnog odvjetništva u postupku predaje i kritikuje se rješenje hrvatskog zakonodavca i suprotstavlja mu se slovenski primjer. U svakom slučaju, ni Okvirna odluka Vijeća, kao ni Zakon (koji je mora slijediti), utvrđuje autor, ne ostavljaju državi izvršenja mnogo manevarskog prostora za suprotstavljanje nalogu, pa se interesi države izvršenja mogu zastupati jedino štiteći pravni poredak uz inzistiranje na poštivanju usklađenih pravila. Analiza se može preuzeti ovdje.

Iz prakse njemačkog Saveznog ustavnog suda, o izuzeću sudije zbog moguće neobjektivnosti u tzv. Šamija-postupku

Potpredsjednik njemačkog Saveznog ustavnog suda (Bundesverfassungsgericht) prof. dr. Ferdinand Kirchhof neće učestvovati u tzv. Šamija-postupku (Kopftuchverfahren – postupak marama). To je odlučio Ustavni sud u rješenju od 26. februara 2014. koje je objavljeno 13. marta 2014. (1 BvR 471/10 i 1 BvR 1181/10 ). Rješenje je donošeno zbog ustavne tužbe protiv tzv. zabrane šamija (Kopftuchverbot) u saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen. Podnositeljice žalbe su pokrenule postupak nakon što su otpuštene kao zaposlenice u javnim školama, gdje su trebale da skinu marame koje su nosile iz vjerskih razloga. Podnositeljice žalbe su predložili isključenje potpredsjednika zbog sumnje neobjektivnosti.

U svojoj odluci, Savezni ustavni sud smatra da su uvjeti za procjenu neobjektivnosti već ispunjeni ako stranka u postupku uz razumne procjene svih okolnosti ima razloga da sumnja u nepristrasnost sudije. Nakon procjene svih okolnosti, sud je zaključio da postoji sumnja u nepristrasnost potpredsjednika. Iako potpredsjednik nije bio uključen u prethodnom postupku u rad suda, iako njegovo učešće u zakonodavnom procesu nekoliko saveznih njemačkih zemalja i izraz njegovog naučnog mišljenja o ovom pitanju po zakonu nije problematičan, kao dodatni element procjene ulazi, međutim, činjenica da je on 2003. godine predstavljao saveznu zemlju Baden-Württemberg u sličnom postupku pred Saveznim ustavnim sudom i da je potom oblikovao, savjetovao, podržao i pratio zakonsku odredbu za ovu saveznu zemlju, koja je nakon toga služila saveznoj zemlji Nordrhein-Westfalen i drugim zemljama kao model za izradu zakonskog koncepta koji je u pitanju u konkretnom postupku. Pošto potpredsjednik, iz tog razloga, ima neku vrstu autorstva u pogledu zakonskog koncepta koji se ocjenjuje, on neće učestvovati u ovom postupku. Odluka se može preuzeti ovdje.

Krivična odgovornost članova Parlamentarne skupštine BiH za neprovođenje odluka Ustavnog suda BiH i ESLJP: Ustavnopravna (ne)opravdanost

Izvršavanje odluka sudova je temelj svakog pravnog sistema. Odluka suda koja se ne sprovede, neće proizvesti željeni učinak. Bosna i Hercegovina, također, posjeduje mehanizme koji trebaju osigurati efikasnu provedbu sudskih odluka, ali i dalje ima određene probleme u provođenju odluka Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava. Neprovođenje odluka ovih sudova predstavlja krivično djelo prema članu 289 Krivičnog zakona BiH i direktno dovodi članove oba doma PS BiH u situaciju krivično-pravne odgovornosti. Mahir Muharemović, zastupa u ovoj analizi tezu da mehanizam krivičnog gonjenja članova PS BiH, u slučaju neizvršenja odluka US BiH i ESLJP, za čije provođenje je nužna zakonodavna ili amandmanska aktivnost, ostaje krivično-pravno neprovodiv i ustavno-pravno djelimično neopravdan. On pokazuje kakve prepreke postoje za gonjenje, kao i za nedopustivo zadiranje u samu suštinu ustavnog sistema BiH. Analiza se može preuzeti ovdje.

Novi hrvatski zakon o radu - analiza inicijative Vlade i pregovora socijalnih partnera

U Hrvatskoj je nakon jednogodišnjih pregovora utvrđen prijedlog novog Zakona o radu i on je upućen u saborsku proceduru. Suradnica FCJP Nataša Novaković, u analizi koju objavljujemo, pokazuje da se ne radi o prijedlogu sveobuhvatnih izmjena Zakona o radu, nego tek o manjoj reformi, koja se najvećim dijelom odnosi na organizaciju radnog vremena i uvođenje upravnih mjera. Ostale izmjene su uglavnom marginalne, odnosno sadrže određena poboljšanja regulative i otklanjanje nejasnoća, međutim bez dalekosežnih posljedica. Analiza se može preuzeti ovdje.

Saopštenje povodom socijalnog bunta građana BiH

Socijalni bunt predstavlja legitimnu reakciju na korumpirani i nepravedan sistem vladavine u BiH. Vaninstitucionalne korekture institucionalne nepravde su opravdane i zaslužuju podršku: pozitivni bilans socijalnog bunta daleko nadilazi materijalnu štetu, a štete koje su prouzrokovane namještenim tenderima, zaposlenim rođacima i političkim saveznicima, korumpiranim zdravstvom i obrazovanjem, neefikasnim sudovima i, naprimjer, politički usmjeravanim tužilaštvima, daleko nadilaze sumu svih šteta koje je donio socijalni bunt. Kompletno saopštenje možete preuzeti ovdje, a verziju na engleskom jeziku ovdje.

Odnos medija u Federaciji BiH prema pravosuđu: slučaj krize vlasti u (Federaciji) BiH 2012-2013.

Naš saradnik Bodo Weber (Berlin) prikazuje medijsko izvještavanje između maja 2012. i marta 2013. godine u Federaciji BiH. Iz njega se vide tipične konstante političkog žurnalizma. Naime, stranački i politički konflikti se u prikazanim štampanim medijima artikuliraju kao raspoznatljivo podržavanje konkretne političke partije. Weber na osnovu prikaza medijskog izvještavanja zastupa tezu da u Federaciji BiH postoji sprega političkih stranaka i medija i da se taj odnos negativno reflektira na rad pravosudnih institucija. Rad se može preuzeti ovdje.

Izbor sudija i tužilaca u Austriji

Instruktivan i kratak prikaz osnovnih pravila za izbor sudija i tužilaca u Republici Austriji u radu saradnice CJP Mirhe Karahodžić. Rad se može preuzeti ovdje.

Pregled i smjer razvitka ustavnosudskih standarda za zaštitu ljudskih prava u Republici Hrvatskoj

Hrvatsko ustavno sudovanje se, kao i sudovanje u ostalim zemljama regiona, oslanjalo na praksu Evropskog suda za ljudska prava i u dvanaestogodišnjoj praksi je od klasične provjere ustavnosti i zakonitosti napredovalo prema sudu pune jurisdikcije koji je utvrđivao specifične povrede ustavnog prava, a posebno, povrede zagarantiranih ljudskih prava.

U analizi sutkinje Ustavnog suda Republike Hrvatske Slavice Banić, prikazan je razvoj ustavnog sudovanja u Hrvatskoj i identificiran je aktuelni trend: uspostavljanje obavezujućih standarda u okviru jurisdikcije Evropskog suda za ljudska prava. No, ova jursidikcija istovremeno predstavlja i ograničavajući faktor („prepreku“) u pogledu mogućnosti razvijanja vlastitih standarda za područje primjene ljudskih prava. Autorica upravo ukazuje na potrebu iznalaženja puteva suradnje hrvatskog Ustavnog suda sa Evropskim sudom za ljudska prava kako bi se u odnosu na Ustavni sud Hrvatske potisnulo sve češće poimanje Evropskog suda kao suda četvrte instance. Teza o dijalogu sudova predstavlja spasonosno rješenje. Ono unekoliko podsjeća na stav njemačkog Ustavnog suda o dijalogu sa Evropskim sudom (Luxemburg) i na sličan način ukazuje slabo mjesto dijaloške teze: oba suda ne stoje u jednakom rangu, nego su hijerarhijski jasno definirani u korist primata Evropskog suda za ljudska prava, oba suda koriste različite izvore i citiraju različite propise. Zapravo, stvarni dijalog neće biti moguć! Analiza se može preuzeti ovdje.

Uloga VSTV BiH u imenovanju nosilaca pravosudnih funkcija: stanje i perspektive

U analizi Davora Trlina iznosi se stajalište da je VSTV vlastitim poslovnikom propisao nedovoljno transparentnu proceduru, koja se nije bitno popravila ni zadnjim izmjenama i dopunama. Autor se osvrće na ulogu zakonodavne vlasti u proceduri imenovanja tužilaca i sudija i iznosi vlastite prijedloge za reformu VSTV-a BiH. Analiza se može preuzeti ovdje.

Izvršenje presuda upravnih sudova u Hrvatskoj - otvorena pitanja i mogućnosti njihova rješavanja

U analizi izvršenja presuda upravnih sudova u Hrvatskoj, Alen Rajko ukazuje na nekoliko problema koji su se pojavili u novijoj praksi izvršenja presuda i na osnovu njih ukazuje na slabosti regulacije izvršenja. Analiza donosi konkretne prijedloge za dodatnu regulaciju područja izvršenja hrvatskih upravnih sudova. Analiza se može preuzeti ovdje.

Princip slobodnog mandata u Ustavima Republike Srbije od 1990. i 2006. godine

U analizi slobodnog mandata Đorđe Marković pokazuje na primjeru ustavnih rješenja Republike Srbije da je ovaj element demokratskog odlučivanja neophodno zadržati, no da ga u politički nefunkcionalnom društvu, kakvo je srbijansko, treba u izvjesnoj mjeri korigirati. Slobodan mandat nije jedina, ali je svakako prva brana u obuzdavanju svemoći, ali i samovolje političkih partija. Rad je fokusiran na jedan problem koji je u demokratijama regiona već uočen. Na osnovu važećih odredbi iz Ustava Republike Srbije iz 2006. godine i doktrinalnih principa, autor pledira u korist zabrane imperativnog mandata. Rad se može preuzeti ovdje.

O potrebi unapređivanja zakonskog okvira za rad Zaštitnika građana

Zaštitnik građana je u Srbiji prvi put uveden zakonom iz 2005. godine, a Ustavom Srbije iz 2006. godine je Zaštitnik postao i ustavni organ. U međuvremenu je uočeno da je neophodno dopuniti zakonski okvir, tako da je polovinom 2013. donešen nacrt zakona kojim se mijenja i dopunjuje postojeći Zakon o zaštitniku građana. U radu Luke Glušca razmatraju se pitanja potrebe zaštite naziva i obilježja Zaštitnika građana, dužine njegovog mandata i mogućnosti reizbora, zatim pitanja odabira i broja specijalističkih oblasti koje ulaze u krug nadležnosti zamjenika Zaštitnika građana, kao i kriterijumi za izbor zamjenika i za osiguravanje finansijske nezavisnosti. U rezultat ulazi zaključak da je potrebno unaprijediti zakonski okvir za rad Zaštitnika građana kako bi došlo do njegove reakreditacije kao nacionalne institucije za zaštitu i unapređenje ljudskih prava sa najvišim statusom; akreditacija će uslijediti 2015. godine. Rad se može preuzeti ovdje.

Neki aspekti implementacije odluke Ustavnog suda BiH U-9/09 za Grad Mostar

O slabostima presude Ustavnog suda o Gradu Mostaru advokat Damir Sadović piše iz perspektive njene utemeljenosti i primjenjivosti. Težište kritike je na problemu izolovanog tretmana Grada Mostara i primjene standarda koji nisu zadovoljeni u analognim situacijama (za ostale gradove BiH). Analiza se može preuzeti ovdje.

Upis činjenica u matičnu knjigu rođenih - rešavanje problema lica koja nisu upisana u matičnu knjigu rođenih u Republici Srbiji

Saradnica CJP iz Beograda, Jasmina Benmansur, se bavi opisom opštih mjesta u vođenju matičnih knjiga. Ovim pregledom autorica nas podsjeća na normiranje i praktičan rad sa podacima koji se unose u matične knjige u Srbiji. Rad se može preuzeti ovdje.

Naučni skup Izbor sudija u Republici Srbiji i državama regiona - norma, praksa, predlozi za promenu

Izbor sudija je centralna tema pravne države. Uspostavljanje pravne države je u najdirektnijoj zavisnosti od institucionalnih i materijalnih garantija nezavisnog suđenja koje se praktično može osigurati tek na osnovama optimalnog izbora sudija. Tema je izuzetno značajna za države regiona, budući da uspostavljanje demokratije podrazumeva uspostavljanje materijalne nezavisnosti sudstva koja, izvan ustavnih i pravnih proklamacija, mora biti obezbeđena u stvarnom životu. Dinamične ustavne i zakonske promene koje su završene ili su u toku u državama regiona dokazuju da je izbor sudija upravo identifikovan kao centralna tema pravnodržavnog uobličavanja postjugoslovenskih država. Saznaj više...

Prijedlog Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora

SDP BiH je u decembru 2012. godine, na osnovu postignutog Sporazuma sa SNSD o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u BiH 2012-2014, dostavio Vijeću ministara BiH nacrt Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora na dalje postupanje. U analizi Milene Savić prikazane su odredbe novopredloženog Zakona s aspekta njihove usklađenosti sa pravnim sistemom BiH i međunarodnim ugovornim pravom, kao i komparativni prikaz u pogledu zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora susjednih država. Analizu možete preuzeti ovdje.

Informacija za štampu Europskog suda za ljudska prava u predmetu Maktouf i Damjanović protiv BiH od 18. jula 2013. (Aplikacije br. 2312/08 i 34179/08)

Europski sud za ljudska prava u Strazburu donio je odluku u slučaju „Maktouf i Damjanović protiv BiH“, u kojoj navodi da Sud BiH nije trebao retroaktivno primijeniti Krivični zakon iz 2003. u predmetima ratnih zločina.

U konačnoj presudi „Maktouf i Damjanović protiv BiH“, Sud je odlučio da je došlo do povrede člana 7 (nema kazne bez prava).

Iračanin Abuladhim Maktouf odslužio je petogodišnju kaznu, dok Goran Damjanović služi svoju kaznu u Bosni i Hercegovini, na koje ih je Sud BiH osudio zbog počinjenih ratnih zločina primjenjujući Krivični zakon BiH, koji nije postojao u vrijeme kada su počinili krivična djela za koja su suđeni.

Retroaktivna primjena zakona je u suprotnosti sa Europskom konvencijom o ljudskim pravima, zbog čega su Maktouf i Damjanović tužili Bosnu i Hercegovinu. Presudu na engleskom jeziku možete preuzeti ovdje, a prevod presude ovdje.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu

Predložene izmjene i dopune Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH dio su grupe zakonskih rješenja koja su se u skorije vrijeme našla u parlamentarnoj proceduri i koja su, kako u javnosti tako i među poslanicima, izazvale burne reakcije. Ovim izmjenama se prava na olakšane prijave prebivališta povratnika i raseljenih lica na njihova prijeratna mjesta stanovanja, nisu dirala. Dakle, odredbe o postupku olakšanog prijavljivanja prebivališta (na prijeratnoj adresi povratnika) ostaju i dalje na snazi, tako da uz adekvatnu primjenu Zakona lišenu bilo kakvih zloupotreba i pogrešnog tumačenja, povratnička prava u ovoj oblasti neće biti ugrožena. O ostalim detaljima koji prate noveliranje Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH u analizi saradnice CJP Amre Ohranović. Analizu možete preuzeti ovdje.

Uvođenje zdravstvenog (uključujući spolnog) odgoja u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj

Uvođenje novog nastavnog predmeta „Zdravstveni odgoj“ u osnovne i srednje škole u Republici Hrvatskoj je brzo postalo važnom temom čiji su značaj mediji pažljivo isticali.  U centru rasprava su se nalazili svjetonazorski argumenti koji su ukazivali na sukob konzervativnih i liberalnih društvenih struja. Vrhunac je predstavljalo podnošenje tužbe Ustavnom sudu Republike Hrvatske i donošenje odluke Ustavnog suda o privremenoj obustavi provođenja nastave zdravstvenog odgoja.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske, Višnja Ljubičić, u analizi iznosi relevantne informacije koje omogućuju cjelovit uvid u uvođenje zdravstvenog odgoja, uključujući spolnog odgoja u hrvatski sistem opšteobaveznog i srednjoškolskog obrazovanja, od prvih inicijativa krajem 90-ih godina do danas. Analiza se može preuzeti ovdje.

Posebni zakoni kao rješenje investicijskih problema u RH: Zakon o igralištima za golf i Zakon o strateškim investicijskim projektima RH

U Hrvatskoj je na snazi Zakon o igralištima za golf, a na proceduru usvajanja čeka Zakon o strateškim investicijskim projektima Republike Hrvatske. Oba zakona su problematična: u pogledu usklađenosti sa hrvatskim ustavom, na jednoj, i u pogledu prilagođenosti međunarodnim ugovorima koje je ratificirala Hrvatska, na drugoj strani. U analizi docenta na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Frane Staničića, ovi se zakoni ne dovode u pitanje zbog lošeg jezičkog stila i gramatičkih slabosti nego upravo zbog niza regulativnih rješenja koja ukazuju na propuste hrvatskog Sabora pri utvrđivanju opšteg interesa. Analiza se može preuzeti ovdje.

Vremensko ograničenje primjene hrvatskog Zakona o pravosudnoj saradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU - na marginama (još) jednog zakonodavnog eksperimenta

Okvirna odluka o europskom uhidbenom nalogu je pravni instrument kojim je tradicionalni sustav izručenja (ekstradicije) supstituiran sustavom predaje okrivljenika. Ona se temelji na poštivanju načela uzajamnog priznanja i izvršenja odluka pravosudnih tijela država članica Europske unije. Uvođenjem vremenskog ograničenja u primjeni Europskog uhidbenog naloga, a prije svega načinom na koji je to učinjeno, Hrvatska je postupila suprotno obvezama preuzetim u pregovorima s Europskom unijom. Ona je time ne samo povrijedila europsku pravnu stečevinu već je dovela u pitanje kazneni progon počinitelja koji su na području Republike Hrvatske počinili kaznena djela nakon 7. kolovoza 2002. godine. Brisanjem vremenskog ograničenja u posljednjoj noveli Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije provedeno je formalno usklađivanje s acquisom, no ostaje vidjeti kako će konflikt s Europskom komisijom utjecati na poziciju Hrvatske glede mogućnosti iniciranja eventualne rasprave o izmjenama članka 32 Okvirne odluke. O problemima koji nastaju vremenskim ograničavanjem primjene hrvatskog Zakona o suradnji u analizi suradnika CJP Davora Derenčinovića. Analizu možete preuzeti ovdje.

Pravo sporta u Hrvatskoj - aktualna pitanja i dvojbe

Pravo sporta je nova pravna grana i sve se jače ističe tendencija da se sport u nacionalnim zakonodavstvima preuzima kao poseban regulativni predmet. U Hrvatskoj se pravo sporta počelo oblikovati i formulirati neposredno nakon osamostaljenja i taj proces je nastavljen do današnjih dana. Sigurno je da on nije dovršen, a intenzivna zakonodavna aktivnost u području sporta to i potvrđuje. Dubravka Akšamović u svom radu prikazuje pravnu regulaciju sporta u Hrvatskoj. Analizu možete preuzeti ovdje.

Tenzije između pravosuđa i politike: Da li najavljene izmjene Zakona o VSTV rješavaju probleme?

U analizi sudije Suda BiH Branka Perića “Tenzije između pravosuđa i politike: Da li najavljene izmjene Zakona o VSTV rješavaju probleme” predstavljaju se konstelacije oko reforme VSTV. Autor argumentira da je konflikt između pravosuđa i izvršne vlasti nastao iz obostranog nerazumijevanja principa nezavisnosti, koji podrazumijeva nemiješanje u pojedinačne i konkretne slučajeve i predlaže da se rasprava o izmjenama Zakona o VSTV pokrene od (suštinskih) problema pravosudnog sistema i problema u funkcionisanju samog regulatora. Ako je jedan od problema odnos pravosuđa i izvršne i zakonodavne vlasti, onda treba razjasniti ključne tačke neslaganja i pronaći rješenja koja će problem otkloniti ili bar ublažiti. Izmjene koje najavljuju „politika“ i „struka“ nisu rezultat međusobnog dijaloga i očigledno ne idu za tim ciljem. Rad se može preuzeti ovdje.

Konferencija o bosanskohercegovačkom notarijatu

Centar za javno pravo zajedno sa Notarskom komorom Federacije Bosne i Hercegovine i Notarskom komorom Republike Srpske organizovao je savjetovanje o bosanskohercegovačkom notarijatu polovinom novembra 2013. godine.

Na savjetovanju su se razmatrala pitanja dosadašnjeg doprinosa notarske službe uspostavljanju standarda pravne države i jačanju pravne sigurnosti. Predstavljeni su problemi sa kojima se notarska služba susreće, ukazane su otvorene mogućnosti za jačanje institucije notara. Posebna pažnja bila je posvećena saradnji sa nosiocima pravosuđa.

Izvjestioci su bili notari i pravnici sa zavidnim iskustvom u području djelovanja notarijata:

Merdžana Škaljić (notar iz Sarajeva i predsjednica Notarske komore F BiH),

Irena Mojović (notar iz Sarajeva i predsjednica Notarske komore RS),

Meliha Povlakić (profesorica Pravnog fakulteta u Sarajevu),

Slavica Ćurić (sudinica Vrhovnog suda BiH) i

Rankica Benc (notar iz Varaždina).

Zaključke konferencije možete preuzeti ovdje.

Garancije nezavisnosti Ustavnog suda u Ustavu Crne Gore

Nakon usvajanja amandmana na Ustav Crne Gore, iniciranih postojanjem neprimjerenog političkog uticaja na pravosuđe i Ustavni sud, postavilo se pitanje da li je revizijom načina izbora ustavnih sudija postignut napredak u depolitizaciji ove institucije. Danilo Ćupić u priloženoj analizi donosi zaključak da ustavna revizija jeste iskorak prema boljem rješenju, ali nije ni približno idealno rješenje, budući da ne garantuje obezbjeđenje potrebnog diverziteta u sastavu Ustavnog suda, niti suštinski obezbjeđuje potrebnu depolitizaciju i nezavisnost ove institucije, posebno finansijsku samostalnost. Analizu možete preuzeti ovdje.

Vladavina prava ili vladavina zakona?

U analizi Tarika Haverića pravna država (Rechtsstaat) i vladavina zakona (rule of law) se predstavljaju kao jezički problem: kako ih prevoditi u tradiciji bosanskog, hrvatskog, srpskog jezika? Opšta teorija države poznaje razlike jednog i drugog modela, posebno socijalne uslove koji su pratili njihovo formiranje. Na početku dvadeset prvog stoljeća su se ujednačili standardi Rechtstaat i rule of law modela. U ovom radu nije riječ o tome, nego o adekvatnom prevodu koji je u stanju da posreduje semantičke slojeve oba modela. Rad se može preuzeti ovdje.

Status i uloga preambule u Ustavu Republike Srbije

Klasičan problem sa kojim se susreću pravne doktrine i sudije ustavnih sudova predstavlja pitanje normativne vrijednosti ustavne preambule: da li ona predstavlja skup stavova pod koje se mogu podvoditi konkretni pravni slučajevi ili ona donosi ustavne proklamacije koje ne stvaraju pravne obaveze. Sudska praksa u skoro svim zemljama sa tradicijom pisanog ustavnog prava je koristi kao pomoćni izvor za tumačenje i primjenu ustavnih normi. U analizi Vladimira Mikića ovaj problem se obrađuje s obzirom na preambulu Ustava Republike Srbije. On ukazuje na njene atipično frazeološke slojeve (u pogledu Kosova i Metohije) i ističe da samo jedan od njenih šest elemenata ima praktičnu normativnu vrijednost. Rad se može preuzeti ovdje.

Razvoj integrativnih procesa u BiH u kontekstu provedbe CEFTA - trgovina uslugama nova šansa za integraciju regiona i BiH?

Bosna i Hercegovina je aktivna u nekoliko regionalnih integracijskih procesa, među kojima je neizostavan Centralnoevropski sporazum o slobodnoj trgovini (CEFTA). Predmet analize, autorice Majde Behrem-Stojanov, je opredjeljenost javnih politika BiH ka integracijskim procesima, u smislu širenja trgovine uslugama i omogućavanja korištenja svih blagodeti koje regionalno tržište uslugama nudi, jer usluge imaju najveći udio u privredama svih država CEFTA sporazuma, a taj udio se i dalje povećava. Analizu možete preuzeti ovdje.

Stručno savjetovanje o upravnosudskoj zaštiti u Bosni i Hercegovini

Centar za javno pravo u saradnji sa Centrom za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (CEST F BiH) organizuje u srijedu 25. septembra/rujna 2013. godine, u prostorijama CEST F BiH (Sarajevo, Halida Nazečića 4) savjetovanje pod naslovom „Odvojeno upravno pravosuđe“, sa početkom u 10:30 sati.

Na savjetovanju će se razmatrati pitanja reforme upravnog spora, odnosno, pitanje da li se u BiH može zagovarati uvođenje upravnog spora kao spora pune jurisdikcije. Reforma upravnog spora obuhvata i problem uspostavljanja upravnog pravosuđa kao zasebne organizaciono-pravosudne grane koja bi u smislu pune jurisdikcije provodila usmenu raspravu, utvrđivala činjenično stanje, osiguravala sudsku zaštitu od svih oblika upravnog djelovanja (ne samo od upravnog akta). Sve to podrazumijeva uspostavljanje jednog visokog upravnog suda BiH i određivanje njegove nadležnosti u smislu rješavanja komplikovanih predmeta i donošenja odluka o zakonitosti općih akata. Ovakvim pristupom bi se sadašnji upravni spor uskladio sa pravnim stečevinama EU i sa članom 6 EKLJP.

Referenti su pravnici sa zavidnim iskustvom u području upravnog sudovanja, iz BiH, Hrvatske i Srbije:

Zlatko Kulenović (sudija Ustavnog suda RS),

Nurko Pobrić (profesor Pravnog fakulteta u Mostaru),

Predrag Krsmanović (predsjednik upravnog odjeljenja Kantonalnog suda u Tuzli),

Tamara Bogdanović (sutkinja Upravnog suda u Zagrebu) i

Jelena Ivanović (sudinica Upravnog suda u Beogradu).

Na savjetovanju očekujemo diskusiju, za učesnike je obezbijeđen primjerak monografije „Upravni spor i organizacija upravnih sudova“ u kojoj su objavljene analize referanata. Uvodni referati se mogu preuzeti ovdje. 

Neuspjeli pokušaj organiziranja stručnog skupa o temi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH

Fondacija Centar za javno pravo – CJP planirala je krajem septembra ili u prvoj sedmici oktobra održati stručni skup o temi „Visoko sudsko i tužilačko vijeće“. Na njemu se trebalo raspravljati o temama koje se tiču Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, odnosno njegovog sastava, kompetencije njegovih članova, nadležnosti, disciplinskog postupka, odnosa VSTV prema izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti.

Težište rasprave trebalo je biti stavljeno na prijedloge izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koji je sastavni dio seta od osam zakonskih rješenja. Oni su predmet dogovora SDP i SNSD i podržali su ih HDZBiH, HDZ 1990, SDS i SBB.

Skup je trebao imati za cilj identificiranje prednosti i nedostataka predloženih rješenja i u cjelini problematiziranje sastava, rada i nadležnosti VSTVa, te bi na taj način doprinio optimiranju zakonskih rješenja koji su trenutno na snazi, a koja su se kroz desetogodišnju praksu pokazala ili kao prednost ili kao nedostatak.

S ciljem organiziranja ovakvog skupa od izuzetne važnosti, Centar za javno pravo je uputio pozive za učešće, te prijavu referata na više od 100 adresa, među kojima su bili sudije sa raznih nivoa sudske vlasti, tužioci, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti. Odziv potencijalnih referenata/učesnika je bio, i pored visokog stepena zainteresiranosti u početku organizacije, izuzetno slab, te je Centar bio prinuđen da odgodi održavanje ove stručne rasprave.

Činjenica je da upravo stručni krugovi i kolege koje su upućene na rad i u rad VSTV, dakle, najupućeniji u sve aspekte funkcioniranja Vijeća, nisu pokazali interes da iskoriste pruženu priliku da javno iznesu primjedbe i prijedloge za poboljšanje zakonskog i praktičnog rada VSTV.

Obrazovanje pravnika

CJP u analizama Ene Gotovuše, Nejre Orić i Lamije Tanović predstavlja relevantne aspekte univerzitetskog obrazovanja u BiH. Autori ukazuju na slaba mjesta u uslovima fragmentiranog obrazovanja i uz analizu opštih slabosti koje prate univerzitetsko obrazovanje ukazuju na centralne probleme obrazovanja pravnika u javnopravnim disciplinama. Analize možete preuzeti ovdje.

Transplantacija i trgovina ljudskim organima, tkivima i ćelijama – međunarodnopravni i nacionalnopravni normativni okvir

U radu Tijane Šurlan docentkinje na Policijsko-kriminalističkoj akademiji u Beogradu, prikazani su međunarodni propisi koji imaju za predmet regulaciju transplantacije i trgovine ljudskim organima. Kako razvoj medicine ovu temu konstantno aktualizira, posebno su prikazani relevantni okviri za rad sa matičnim ćelijama, naime, njihovo umnožavanje i potencijalni razvoj ovog područja. U obzir je uzeto i zakonodavstvo u Srbiji. Rad se može preuzeti ovdje.

Nova rešenja u Krivičnom zakoniku Republike Srbije

U oblasti krivičnog materijalnog prava u Republici Srbiji izvršena je temeljna reforma 2005. godine i donijet je novi Krivični zakonik. On je tri puta mijenjan i dopunjavan. Dva puta u toku 2009. i jedanput u 2012. godini. Novi, treći po redu, Zakon o izmenama i dopunama Krivičnog zakonika, usvojen je 24. decembra 2012. godine. Ovaj zakon je rezultat potrebe prilagođavanja međunarodnim obavezama koje je Srbija preuzela ratifikacijom pojedinih međunarodnih ugovora. Njegovim stupanjem na snagu trebalo je da budu otklonjene i izvjesne nedosljednosti i propusti koji su učinjeni izmjenama krivičnog zakonodavstva 2009. godine. To je samo djelimično učinjeno, jer su za to potrebni ozbiljniji zahvati u zakonskom tekstu. O regulaciji krivičnog prava u Srbiji u analizi Dragane Kolarić koja se može preuzeti ovdje.

Zakonsko uređivanje pravnog položaja crkava i verskih zajednica u Republici Srbiji: od osporavanja do unapređivanja

Zakon o crkvama i verskim zajednicama Republike Srbije iz 2006. godine izazvao je dosta kritika zbog Zakonom ustanovljenog odnosa između države i crkve. Ustavnom sudu Republike Srbije je upućeno više inicijativa kojima se zahtijevala ocjena ustavnosti Zakona, kao i ocjena usaglašenosti Zakona sa Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava. U radu Vladimira Đurića biće analizirana pitanja ustavnopravnog osnova, sadržine i karaktera, zakonskog uređivanja pravnog položaja crkava i verskih zajednica u Republici Srbiji. Rad možete preuzeti ovdje.

Selekcija nosilaca pravosudnih funkcija u BiH - kritički osvrt sa prijedlozima

U analizi Mahira Muharemovića se problematizira sadašnji sistem odabira najboljih kadrova za sudije. Posebno se valorizira postojeći model provjere i valorizacije stručnog znanja kandidata i izabranih sudaca. Autor uzima u obzir komparativna rješenja i predlaže mjere za unapređenje selekcionog sistema u BiH – rad se može preuzeti ovdje.

Obveze tijela javne vlasti prema hrvatskom Zakonu o pravu na pristup informacijama

U analizi Ivana Šprajca prikazuju se odredbe hrvatskog Zakona o pristupu informacijama koje podižu obim obaveza tijela javne vlasti u odnosu na informacije o njihovom djelovanju. Riječ je o trećem dijela hrvatskog Zakona o pravu na pristup informacijama (NN 25/2013). Analiza pokazuje da je u zakonodavnoj provedbi došlo do stvaranja niza „informativnih barijera“. One posjeduju potencijal za umanjivanje normativne vrijednosti Zakona o pristupu informacijama. Analiza se može preuzeti ovdje.

Osvrt na Preporuke za izmjenu Ustava Federacije BiH u odnosu na Poglavlje C (Sudska vlast Federacije) Ustava Federacije BiH

U referatu Aleksandre Martinović sa stručne rasprave o strategiji promjena Ustava F BiH od 3. jula 2013. se problematizira prijedlog radne grupe za reformu Ustava F BiH u pogledu izbora sudija Ustavnog suda. Autorica je mišljenja da se predložena rješenja dodatno moraju harmonizirati, da se kriteriji izbora sudija Ustavnog suda moraju precizirati, da se dužina mandata sudija mora ostaviti u sadašnjoj formi (70-ta starosna godina) i zagovara “pravnu inicijativu građana” kao posebnog oblika otvaranja ustavnog postupka apstraktnom građaninu izvan njegovih ovlaštenja u području zaštite ljudskih prava. Iznad svega, u radu se pledira na uključivanje stručne javnosti, posebno sudaca Ustavnog suda F BiH, na redigiranju i pripremanju konačnog prijedloga. Referat se može preuzeti ovdje.

Aktuelni prijedlog izmjena Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u Bosni i Hercegovini iz seta zakonskih novela koje su pokrenute po prijedlogu SNSD/SDP BiH izazvao je pažnju bosanskohercegovačke javnosti zbog toga što je otvorio mogućnosti političkoj kontroli jednog senzibilnog područja koje bi upravo moralo osigurati kontrolu političkog djelovanja. Zakon je na 30. sjednici Doma naroda PS BiH dobio većinu i trenutno se nalazi u proceduri za zaštitu vitalnog interesa bošnjačkog naroda. Analizom Nermina Tipure CJP još jednom sažima argumente koji govore protiv usvajanja ovog zakona. Analizu možete preuzeti ovdje.

Bosanskohercegovačka politička kriza i promjena Ustava Federacije BiH

“Ako je Dayton sudbina BiH, dodatno pitanje zašto se ne pristupa i promjenama ustava RS-a istodobno sa promjenama ustava Federacije, ili se radi o tome da Ambasada SAD-a u BiH šalje implicitnu poruku kako je RS nedodirljiva u dogledno vrijeme ili čak i za duži povijesni period. Nadalje, dilema koja se otvara je sljedeća: hoće li se promjenom ustava Federacije zapravo pokušati riješiti tzv. hrvatsko pitanje otvoreno nakon izbora 2010. samo na federalnom prostoru, pa slijedom toga i bošnjačko s implicitnim stavom da je formiranjem srbocentričnog RS-a riješeno ono srpsko.” Enver Kazaz svojim esejem o prijedlogu grupe eksperata ulazi u raspravu o prijedlogu ustavnih promjena koju je otvorio CJP. Ustavni prijedlozi nisu samo dio pravničkog zanata i upravo tu činjenicu CJP afirmira esejom profesora književnosti sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu – cijeli esej možete preuzeti ovdje.

(Ne)konzistentnost "diferenciranog građanstva" u Preporukama za promjenu Ustava Federacije BiH

U referatu Nedima Kulenovića sa stručne rasprave o strategiji promjena Ustava F BiH od 3. jula 2013. se problematizira prijedlog radne grupe za reformu Ustava F BiH koji diferencira bosanskohercegovačko građanstvo na više političko-pravnih kategorija: “konstitutivni”, “ostali”, “nacionalne manjine” i “neopredijeljeni”. Preporuke u normativnom dijelu ustavnog teksta cijepaju do sada jedinstvene kategorije „Ostalih“ na dvije grupe, odnosno na pripadnike nacionalnih manjina i na etnički neopredijeljene građane. Pripadnost jednoj od ove dvije grupe za posljedicu ima dalje statusno razlikovanje koje se ogleda u mnogostrukoj diskriminaciji pripadnika nacionalnih manjina. O praktičnim posljedicama ovog razlikovanja u analizi koju možete poreuzeti ovdje.

Pledoaje za javno djelovanje: Politika i politička filozofija pravnih preporuka

"Pozivam stoga Vladu SAD-a kao najautoritativnijeg predstavnika međunarodne zajednice u BiH i kao ključnog kreatora Mirovnog ugovora za Bosnu i Hercegovinu da na isti način na koji je to uradio ambasador Moon novi ambasador SAD-a u BiH okupi multietničku ekspertsku grupu građana iz Republike Srpske kako bi započela ustavna transformacija tog, imenom i sadržajem monoetničkog entiteta, čija jednostavna unutrašnja struktura čini suviše složenom Bosnu i Hercegovinu. Bez takvog angažmana međunarodne zajednice predvođene SAD-om, ustavne promjene u F BiH koje će život u tom entitetu, nadati se, učiniti podnošljivijim, politički artikuliranijim i socijalno i etnokulturno pravednijim, neće biti dovoljne za potpuno izvlačenje zemlje iz gliba neuspjeha i nepovjerenja."

Nerzuk Ćurak ovim riječima ulazi u raspravu o reformi ustava Federacije BiH i prijedlogu radne grupe koju je američka diplomatija angažirala kao eksperte za pripremu izmjene ustava F BiH. Tekst koji donosimo jedan je od referata koji su održani na jednodnevnoj stručnoj raspravi u Sarajevu 3. jula 2013. godine. Kompletan govor možete preuzeti ovdje.

Reguliranje državne pomoći u pravu BiH u kontekstu evropskih integracionih procesa

Državna pomoć, kao oblik državnog intervencionizma, jeste područje koje mora biti usklađeno sa pravnim stečevinama EU. BiH na putu prema evropskim integracijama treba osigurati jedinstveni prikaz oblika, iznosa i ciljeva državnih pomoći. One se odobravaju na različitim nivoima vlasti. Ovaj institut iz bosanskohercegovačke perspektive prikazuje Emina Hasanagić u radu koji se može preuzeti ovdje.

Analiza Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH

Na osnovu Sporazuma o dogovoru i principima sudjelovanja u vlasti političkih stranaka HDZ BiH, HDZ 1990, SNSD, SDS, SBB i SDP BiH od 20. novembra 2012. godine, kao i Sporazuma SNSD i SDP BiH o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini 2012-2014. godine u zakonodavnu proceduru je upućen set zakona koji obuhvataju najbitnije poluge javnopravnog ustroja BiH: Zakon o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, Zakon o izmjeni Zakona o centralnoj banci, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vanjskotrgovinskoj komori BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnoj službi u institucijama BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH.

Centar za javno pravo će u okviru svoje djelatnosti ponuditi stručna mišljenja o sadržaju ovih zakona vodeći prije svega računa o prognostičkim elementima. Naš je cilj objektivna analiza predloženih zakonskih izmjena kojom se utvrđuje da li su predložene promjene u funkciji poboljšavanja regulativnog područja i u čemu se ogledaju poboljšanja, odnosno utvrditi da li se prognostički mogu ustanoviti trendovi koji vode uspostavljanju političke kontrole nad konkretnim regulativnim područjima. Pitanje je da li svaka izmjena vodi poboljšanju ekonomske situacije u zemlji i jačanju institucionalne efikasnosti (objašnjenje predlagača) ili razgradnji dostignutih standarda.

Analizu Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH možete preuzeti ovdje.

Izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH

Na osnovu Sporazuma o dogovoru i principima sudjelovanja u vlasti političkih stranaka HDZ BiH, HDZ 1990, SNSD, SDS, SBB i SDP BiH od 20. novembra 2012. godine, kao i Sporazuma SNSD i SDP BiH o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini 2012-2014. godine u zakonodavnu proceduru je upućen set zakona koji obuhvataju najbitnije poluge javnopravnog ustroja BiH: Zakon o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, Zakon o izmjeni Zakona o centralnoj banci, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vanjskotrgovinskoj komori BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnoj službi u institucijama BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH.

Centar za javno pravo će u okviru svoje djelatnosti ponuditi stručna mišljenja o sadržaju ovih zakona vodeći prije svega računa o prognostičkim elementima. Naš je cilj objektivna analiza predloženih zakonskih izmjena kojom se utvrđuje da li su predložene promjene u funkciji poboljšavanja regulativnog područja i u čemu se ogledaju poboljšanja, odnosno utvrditi da li se prognostički mogu ustanoviti trendovi koji vode uspostavljanju političke kontrole nad konkretnim regulativnim područjima. Pitanje je da li svaka izmjena vodi poboljšanju ekonomske situacije u zemlji i jačanju institucionalne efikasnosti (objašnjenje predlagača) ili razgradnji dostignutih standarda.

Analizu izmjena Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH možete preuzeti ovdje.

Izmjene i dopune Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine

Centar za javno pravo je objavio svoj stav o prijedlogu izmjena i dopuna zakona o državnoj službi i tekst se može preuzeti ovdje. O istoj temi piše Mirsad Talić, stručni savjetnik za normativno-pravne poslove u Uredu sekretara Doma naroda Parlamenta F BiH. Njegova analiza stavlja težište na prijedloge u pogledu pozicioniranja šefova kabineta, sekretara ministara i pomoćnika ministara u prijedlogu SDP/SNSD. Analiza se može preuzeti ovdje.

O prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama Bosne i Hercegovine

Na osnovu Sporazuma o dogovoru i principima sudjelovanja u vlasti političkih stranaka HDZ BiH, HDZ 1990, SNSD, SDS, SBB i SDP BiH od 20. novembra 2012. godine, kao i Sporazuma SNSD i SDP BiH o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini 2012-2014. godine u zakonodavnu proceduru je upućen set zakona koji obuhvataju najbitnije poluge javnopravnog ustroja BiH: Zakon o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, Zakon o izmjeni Zakona o centralnoj banci, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vanjskotrgovinskoj komori BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnoj službi u institucijama BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH.

Centar za javno pravo će u okviru svoje djelatnosti ponuditi stručna mišljenja o sadržaju ovih zakona vodeći prije svega računa o prognostičkim elementima. Naš je cilj objektivna analiza predloženih zakonskih izmjena kojom se utvrđuje da li su predložene promjene u funkciji poboljšavanja regulativnog područja i u čemu se ogledaju poboljšanja, odnosno utvrditi da li se prognostički mogu ustanoviti trendovi koji vode uspostavljanju političke kontrole nad konkretnim regulativnim područjima. Pitanje je da li svaka izmjena vodi poboljšanju ekonomske situacije u zemlji i jačanju institucionalne efikasnosti (objašnjenje predlagača) ili razgradnji dostignutih standarda.

Analizu predloženog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi u institucijama BiH možete preuzeti ovdje.

Aktuelni prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine

Na osnovu Sporazuma o dogovoru i principima sudjelovanja u vlasti političkih stranaka HDZ BiH, HDZ 1990, SNSD, SDS, SBB i SDP BiH od 20. novembra 2012. godine, kao i Sporazuma SNSD i SDP BiH o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti u Bosni i Hercegovini 2012.-2014. godine u zakonodavnu proceduru je upućen set zakona koji obuhvataju najbitnije poluge javnopravnog ustroja BiH: Zakon o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, Zakon o izmjeni Zakona o centralnoj banci, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o vanjskotrgovinskoj komori BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o državnoj službi u institucijama BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, Zakon o izmjenama i dopunama zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama BiH.

Centar za javno pravo će u okviru svoje djelatnosti ponuditi stručna mišljenja o sadržaju ovih zakona vodeći prije svega računa o prognostičkim elementima. Naš je cilj objektivna analiza predloženih zakonskih izmjena kojom se utvrđuje da li su predložene promjene u funkciji poboljšavanja regulativnog područja i u čemu se ogledaju poboljšanja, odnosno, utvrditi da li se prognostički mogu ustanoviti trendovi koji vode uspostavljanju političke kontrole nad konkretnim regulativnim područjima. Pitanje je da li svaka izmjena vodi poboljšanju ekonomske situacije u zemlji i jačanju institucionalne efikasnosti (objašnjenje predlagača) ili razgradnji dostignutih standarda.

Nakon analize predloženih rješenja u pogledu izbora sudija i tužilaca (Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, Sevima Sali-Terzić, koju možete preuzeti ovdje), slijedi ekspertiza predloženih promjena u području izbornog zakona koju možete preuzeti ovdje.

Vojna disciplina u pravnoj državi: Silent leges inter arma?

Vojna disciplina i njena regulacija u BiH nije uobičajen predmet pravnih analiza i najčešće je pravnici zaobilaze u širokom krugu. Upravo ovu temu otvara CJP analizom saradnika CJP, ®ivorada Rašević, koji polazi od pretpostavke da se tema u BiH mora posmatrati u kontekstu standarda pravne državnosti. Na toj pozadini se otvara pitanja procedure i tipa sankcija predviđenih u vojnodisciplinskom postupku. Autor se pri tom oslanja na jurisdikciju ESLJP i uzima u obzir zaštićena područja ljudskih prava kao mjerodavne orijentire kao i uporednopravna rješenja iz regije i izabranih evropskih država. Rad u cjelini argumentira u korist zakona koji bi ustanovio posebne vojnodisciplinske sudove sa tužilaštvom i detaljno uredio pravila postupka. Podozrenje prema vojnom pravosuđu kao sredstvu represije i privjesku političke moći iz prošlih vremena, prema mišljenju autora, treba zamijeniti savremenim shvatanjem cjelokupnog pravosuđa kao sredstva zaštite ljudskih prava. Sadašnji Pravilnik o vojnoj disciplini i disciplinskom postupku Ministarstva odbrane BiH ne zadovoljava ni izbliza pravnodržavne zahtjeve u području regulacije vojne discipline. Autor pledira za detaljno zakonsko uređenje ovog područja. Cijela analiza se može preuzeti ovdje.

O kazni zatvora u srbijanskom krivičnom pravu

Kazna lišavanja slobode (zatvor) ulazi u red klasičnih kazni svih krivičnih zakona i predstavlja centralni stup sistema krivičnih sankcija. Ona se u srbijanskom krivičnom pravu izriče samo kao glavna kazna tako da se na toj pozadini postavlja pitanje, da li je opravdano predvidjeti više vrsta ove kazne ili ju je bolje jedinstveno regulirati. Novelirani srbijanski krivični zakon je 2009. godine predvidio i kućni zatvor. O problemima koji prate uvođenje ove novele i razlozima koji opravdavaju kućni zatvor u radu Ivana Đokića, saradnika CJP i asistenta na Pravnom fakultetu u Beogradu. Rad možete preuzeti ovdje.

Ustav Srbije: Striktna ili kooperativna odvojenost crkve i države

Ustavni sud Srbije je u postupku ocjene ustavnosti Zakona o crkvama i vjerskim zajednicama, prema mišljenju naše saradnice i sudinice ovog suda, profesorice Pravnog fakulteta u Beogradu, Marije Draškić, imao priliku da odluči da li je ovaj zakon u neskladu sa ustavnim principom svjetovne države. No, Sud je propustio priliku da utvrdi njegovu usklađenost i umjesto toga je pokušao da stanje važećeg zakonodavstva u Srbiji uskladi sa sistemom kooperativne odvojenosti crkve i države. Pri tom, nije naveo nijedan ozbiljan razlog koji navodi na takav zaključak. Autorica analize tragom ove odluke pokazuje da Ustavni sud Srbije nije prezentirao uvjerljive razloge da je takav sistem u saglasnosti sa Ustavom Srbije i da je “promašio temu” u pogledu dva pitanja: pomoći države u izvršavanju presuda crkvenih organa i vjerske nastave u školama. Analiza se može preuzeti ovdje.

(Ne)zakonitost imenovanja upravnih odbora javnih ustanova u Tuzlanskom kantonu

Postupak imenovanja članova upravnog odbora u Tuzlanskom kantonu je pravno problematičan. Saradnik CJP Ervin Mujkić ukazuje na tri elementa imenovanja članova upravnih odbora koji su, van svake sumnje, izvan zakonom dopuštenih procedura i okvira. Jednom je riječ o imenovanju “privremenog upravnog odbora”, drugi put o imenovanju kandidata koji ne ispunjavaju opšte uslove za imenovanje, i treći put o nespojivosti funkcija ili imenovanju prikrivenih članova političkih stranaka. Riječ je, sve u svemu, o problemu koji je široko rasprostranjen i o kojem na jednak način šuti i pravna struka i akademska zajednica. Analiza Ervina Mujkića otvara ovaj problem i ukazuje na kršenje prava koje je poprimilo dimenzije uhodanog sistema. Analizu možete preuzeti ovdje.

Prikaz knjige Ogled o ustavu Evrope

CJP je krajem prošle godine, paralelno sa njemačkim izdanjem, objavio knjigu Jurgena Habermasa "Ogled o ustavu Evrope" koja može poslužiti kao "udžbenik" o historijskim potencijalima ljudskih prava, iznad svega — ljudskog dostojanstva: ljudsko dostojanstvo je moralni izvor za sadržaj svih ljudskih prava, a transnacionalna prava donose civiliziranje društvenih i državnih odnosa vlasti. Prikaz knjige iz pera Save Manojlovića možete preuzeti ovdje.

Tužilaštva u političkom sporazumu SDP/SNSD: Nezavisno ili političko pravosuđe?

Sporazum o programskoj/projektnoj saradnji u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti 2012-2014. godine, koji su zaključili SDP BiH i SNSD, izazvao je ozbiljnu raspravu u javnosti, posebno o dijelu Sporazuma koji se odnosi na izmjene Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Dok su rješenja iz Sporazuma prihvatljiva strankama koje čine tzv. „novu parlamentarnu većinu“, opozicione stranke i pojedinci smatraju da su rješenja koja ovaj Sporazum nudi „retrogradna i štetna po razvoj društva i države“. S obzirom na značajna pitanja koja se Sporazumom postavljaju u odnosu na imenovanje tužilaca, predmet analize saradnice CJP, Sevime Sali-Terzić, će biti standardi nezavisnosti tužilačke funkcije, obaveze države u vezi s tim, praksa drugih evropskih zemalja i zemalja u regionu, kao i moguća rješenja u bosanskohercegovačkim okolnostima. Analizu možete preuzeti ovdje.

Odluka o nedavanju vjerodostojnog tumačenja - novi izvor prava?

Vjerodostojno ili autentično tumačenje zakona u pravnoj literaturi često se navodi kao jedan od izvora prava. Iako postoje nedvojbeno ozbiljne i pravno-teorijski čvrsto utemeljene kritike, vjerodostojno tumačenje opstoji i danas u hrvatskom pravnom sustavu. U analizi saradnika CJP, Teodora Antića, prikazuje se postupak za donošenje vjerodostojnog tumačenja, razmatra se praksa Hrvatskoga sabora u predmetnim postupcima te se analizira forma, sadržaj, pravna narav i učinci akta kojim se ne prihvaća davanje vjerodostojnog tumačenja da bi se moglo zaključiti čini li on formalni izvor prava. Analizu možete preuzeti ovdje.

Zakon o zaštiti životne sredine u Srbiji: postojeća rešenja i pravci noveliranja

Srbijanski zakon o zaštiti životne sredine iz 2004. godine obuhvata kao krovni zakon regulaciju životne sredine i ekološke zaštite. On je 2009. godine zaokružen donošenjem šesnaest posebnih zakona za pojedine oblasti životne sredine. U analizi Mirjane Drenovak Ivanović se problematiziraju nedostaci postojećeg zakonskog okvira nakon osam godina njegove primjene. Autorica kao nedostatke ističe da on ne normira značenje osnovnih pojmova poput ekološke informacije, da rokovi njime utvrđeni onemogućavaju adekvatno učešće javnosti u postupku procjene uticaja na životnu sredinu, da Zakon uređuje ekološku inspekciju u funkcionalnom i organizacionom smislu uopšteno, a pitanje nije bliže uređeno posebnim zakonima kao i da nije usklađen sa odgovarajućom Direktivom EU. Analizu možete preuzeti ovdje.

Nabavka intelektualnih usluga fizičkih osoba: Primjena Zakona o javnim nabavkama BiH

Zakonom o javnim nabavkama BiH je propisano da učesnici u javnim nabavkama moraju biti registrirani za djelatnost koja je predmet ugovora o javnoj nabavci. Ovim se zaoštrava pitanje statusa osoba koje pružaju intelektualne usluge, dakle, osoba koje se angažiraju u svojstvu eksperata, ali nisu registrirani kao obrtnici ili na neki drugi način kao fizičke osobe. Ovaj problem je uočen i nacrt noveliranog Zakona o javnim nabavkama je izišao u susret potrebi da se ova manjkavost otkloni. No, i u ovom nacrtu je izostala pravno upotrebljiva definicija fizičkih osoba koje nisu registrirane. O problemu piše saradnica CJP Enesa Mrkaljević. Analizu možete preuzeti ovdje.

Stranačka legitimacija organa uprave u upravnom postupku i upravnom sporu

Bez pravnilnog utvrđivanja aktivne i pasivne legitimacije u upravnom postupku nije moguće efikasno i zakonito provesti upravni postupak. U analizi Amre Ohranović otvara se pitanje stranačke legitmacije organa uprave kao voditelja postupka, konkretno, da li prvostepeni organ po čijoj žalbi je drugostepeni organ odlučio rješenjem, ima aktivnu stranačku legitimaciju za pokretanje upravnog spora? U prilog negativnom odgovoru ide više argumenata. Autorica ih iznosi u analizi koju možete preuzeti ovdje.

Unapređenje normativne funkcije kao uslov za poboljšanje stanja bezbednosti u Republici Srbiji

Oblast unutrašnjih poslova je u Srbiji tretirana kao posebno područje sa posebnim regulativnim standardima. U tom području je još od 2008. godine postojala obaveza usklađivanja zakonskih odredbi sa Ustavom Republike Srbije. Konkretni rezultati su prikazani u analizi saradnika CJP Sretena Jugovića (profesora kriminalistike na policijskoj akademiji u Beogradu) i Slobodana Miletića (stručnog savjetnika). Iz analize se vidi da je oblast unutrašnjih poslova u Srbiji u istom trendu promjena koje karakteriziraju tranzicijske demokratije: brojna prekoračenja propisanih rokova za donošenje zakona, ali i nedorečenost i nedostaci novodonesenih zakona. Analiza se može preuzeti ovdje.

Izmjene Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH: ukidanje sukoba interesa

Saradnica CJP, Amela Kadrić, analizira opšte tendencije u pogledu izmjena Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti u BiH i pokazuje da su koncipirane kao podrška političkim elitama na kojoj se insistira uprkos kršenju zakonodavnih procedura. Analizu možete preuzeti ovdje.

Naučni skup i regionalna konferencija o izboru sudaca ustavnih sudova

Fondacija Centar za javno pravo – CJP održala je 02. novembra 2012. u Sarajevu naučni skup o temi „Izbor sudija ustavnih sudova“. Skup je ujedno predstavljao i regionalnu konferenciju na kojoj su odabrani referenti iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Njemačke i BiH analizirali različite aspekte izbora sudija ustavnih sudova, posebno, slabosti i prednosti prakse koja je ustanovljena u regionu. Pripremljeno je četrnaest referata koji su fokusirani na ustavne sudove iz regiona. Centralno pitanje je glasilo, postoji li pravno i institucionalno osiguran sistem za izbor neovisnih i kompetentnih sudija koji odgovorno mogu interpretirati i primjenjivati ustavno pravo. Težište je bilo stavljeno iznad svega na kriterij „istaknuti pravnik visokog moralnog ugleda“, ali i na akcesorna pitanja, kao što je uloga tijela odgovornih za predlaganje i izbor sudija, a u BiH posebno pozicija i uticaj entitetskih organa i organa BiH, dužina mandata, uloga predsjednika entiteta itd. Referate ovog skupa možete preuzeti ovdje.

Transseksualnost pred Ustavnim sudom Republike Srbije

Ustavni sud Republike Srbije je marta ove godine donio prvu transseksualnu odluku povodom povrede prava na dostojanstven i slobodan razvoj ličnosti (čl. 23 Ustava Srbije) kao i osnovnog pravo na poštovanje privatnog života (čl. 8 EKLJP) i time je upotpunio pravnu prazninu koja je u Srbiji nastala nedostatkom zakonske regulacije problema transseksualnosti. Slučaj ima klasične konture, koje su već poznate u pravosuđu ESLJP i evropskih zemalja: pogođena osoba nije mogla nakon operativne promjene spola na odgovarajući način promijeniti lične podatke u matičnim knjigama. Sudinica Ustavnog suda Srbije i profesorica Pravnog fakulteta u Beogradu, Marija Draškić, u prikazu presude donosi informativan pregled uporednog prava i precizne opise problema transseksualnosti. Prikaz koji objavljujemo obuhvata sve relevantne aspekte transseksualnosti i postavlja pred srbijanskog zakonodavca zahtjev da ovu materiju uredi konkretnim zakonom. Prikaz odluke možete preuzeti ovdje.  

Mišljenje Venecijanske komisije o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa - prikaz

Venecijanska komisija je u junu 2012. usvojila Mišljenje o pravnoj sigurnosti i nezavisnosti pravosuđa u Bosni i Hercegovini. Mišljenje je pripremljeno u okviru odgovora na zahtjev Evropske komisije koji je podnijet u oktobru 2011. godine u kontekstu Strukturiranog dijaloga o pravosuđu između Evropske unije i Bosne i Hercegovine i odnosi se na pitanje “Kako pravosudni okvir, podjela nadležnosti i postojeći mehanizmi koordinacije utiču na pravnu sigurnost i nezavisnost pravosuđa u Bosni i Hercegovini.” Prikaz preporuka ovog Mišljenja, iz pera saradnice CJP Adrijane Hanušić, možete preuzeti ovdje.

Nastaviti politički dijalog i promijeniti Ustav FBiH

Zasjedanje Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope, koje je otpočelo 1. oktobra 2012. godine u Strazburu je povod Denisu Hadžoviću (Centar za sigurnosne studije) da u kontekstu obaveza koje je Vijeće Evrope postavilo pred vlasti Bosne i Hercegovine ponudi nekoliko opštih teza o reformi ustavnog prava u BiH. Njegovo mišljenje je da se moraju držati u fokusu vanjsko-političke obaveze BiH kako bi se razumjele unutrašnjopolitičke prilike i odnosi, a time i pravci ustavnih promjena. Težište je na obrazloženju ideje da se mora realpolitički pristupiti reformi ustavnog ustrojstva F BiH, kako bi se u sljedećem koraku reformisalo ustavno pravo države i RS-a. Tekst možete preuzeti ovdje.

 

Stav CJP o SPD-HDZ-prijedlogu za usklađivanje Aneksa 4 (Ustava BiH) sa zahtjevima Odluke Sejdić-Finci

Najznačajnija presuda Europskog suda za ljudska prava koja je do sada donesena protiv Bosne i Hercegovine jeste presuda Sejdić/Finci protiv Bosne i Hercegovine (Aplikacije br. 27996/06 i 34836/06) od 22. decembra 2009. godine. Njome je utvrđeno da bosanskohercegovački ustavni sistem nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (EKLJP) zato što krši odredbe o zabrani diskriminacije. Preuzmi kompletan stav CJP ovdje.

Raspodjela ključnih funkcija vlasti u FBiH

Ustavni sistem FBiH i politička praksa stoje u raskoraku: raspodjela ključnih funkcija danas nije uspostavljena u skladu sa Ustavom FBiH. Naime, trenutno je više bošnjačkih pozicija (tri) u odnosu na pozicije koje propisuje ustav (dvije). Osnovni razlog je vremenska disproporcija mandata na koje se biraju: mandat u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti traje četiri, a za rukovodne funkcije u sudskoj vlasti traje šest godina. O pravnim aspektima ovog problema i opcijama za njegovo rješenje čitajte u analizi saradnice CJP Amele Kadrić. Analizu možete preuzeti ovdje.

Anonimizacija ili cenzura sudskih odluka? Problemi s Pravilnikom Suda BiH

U BiH je donesen Pravilnik o ostvarivanju pristupa informacijama pod kontrolom Suda i saradnja sa zajednicom. Njegovo donošenje je otvorilo pitanje anonimiziranja sudskih odluka, audio i video zapisa. U vezi sa primjenom Pravilnika postavlja se nekoliko pitanja o načinu njegove primjene u području sudovanja Suda BiH. Javnost ima opravdani interes da bude informirana o funkcioniranju sudova i izricanju presuda, kao što postoji opravdan interes osuđenih ili optuženih osoba da se prikrije njihov identitet, djelimično ili u cjelini. Riječ je o novom pitanju u domaćoj pravnoj praksi. O njegovim aspektima i konkretnim problemima piše saradnica CJP Sevima Sali-Terzić. Analizu možete preuzeti ovdje.

Mišljenje o kršenju zabrane diskriminacije pitanjima 24 do 26 popisnog obrasca P-1 kojim se prikupljaju bitne činjenice o popisu stanovništva BiH 2013. godine 

Da li popisni obrazac P-1 sadrži elemente diskriminacije? Pitanje se postavlja u vezi sa Zakonom o popisu stanovništva za 2013. Različite nevladine organizacije su isticale da popisna pitanja o vjeroispovijesti, jeziku i etničkoj pripadnosti diskriminiraju osobe koje se ne izjašnjavaju u ustaljenoj shemi Bošnjaci-Hrvati-Srbi. Odgovor je ponuđen u ekspertizi predsjednika CJP Edina Šarčevića i možete je u cjelini preuzeti ovdje. Radni prevod Standarda EU za popis stanovništva možete preuzeti ovdje, a obrazac Probnog popisa 2012 ovdje.

Projekcija Ustava BiH

U okviru CJP je na zahtjev Naše stranke koncipirana projekcija novog ustavnog modela za BiH. Ovdje možete preuzeti materijal u izvornom obliku, a projekciju na engleskom jeziku ovdje.


 
Go to top